Povijest ljetne pozornice na krovu Kvarnera zanimljiva je i pomalo misteriozna. Crekvina je najveća crkvena građevina na hrvatskoj obali na čijem mjestu se nekad nalazila crkva Marijina uznesenja, srušena razornim potresima 1750. i 1754. godine.
U 17. stoljeću Kastavsku gospoštiju dobivaju isusovci koji je između ostalog koriste i za financiranje svojih građevinskih poduhvata od kojih je jedna bila i Crekvina. Počinju s gradnjom u 18. stoljeću, a nikad nije dovršena jer je 1773. isusovački red raspušten.
Bila je dugačka 50 metara, visoka i široka po 20 metara i mogla je primiti više od 3000 vjernika. Zna se da je Kastavština u to vrijeme imala 7000 žitelja pa je onda jednostavno zaključiti o kakvom se ogromnom projektu radilo.
O njezinoj gradnji sačuvano je tek nekoliko narodnih legendi. Ispred povijesnih ostataka uređen je trg, a sama Crekvina je danas idealno mjesto za održavanje koncerata i scenskih uprizorenja.